Opis
Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom na to da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu, kao i dužini skladištenja. Dobar su izvor dijetalnih vlakana koja povoljno djeluju prvenstveno na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sistema.
Uzgajaju se na plantažama, u vrtovima i voćnjacima, a u divljem obliku rastu u šumama. Cvatnja kruške traje oko 20 dana, od aprila do maja, a u tom periodu cvjetovi daju obilje nektara i cvjetnog praha. Količina meda zavisi od broja stabala i može iznositi oko 20 kg.
Agroekološki uslovi za uzgoj
Temperatura
Kruška cvjeta prije jabuke, pa je mogućnost proljetnog mraza znatno veća. Osim toga, osjetljivija je i na veoma niske zimske temperature. Tokom same cvatnje temperatura od -1 °C može potpuno uništiti urod jer je to najosjetljivija fenološka faza.
Kada prođe faza pune cvatnje, odnosno kada kruške ocvjetaju, temperatura od -1 °C neće nužno potpuno uništiti urod, ali plodovi mogu imati znatno nižu tržišnu vrijednost. Često postaju nepravilnog oblika i mogu imati smeđi pojas kao posljedicu mraza.
Tokom vegetacije kruška može podnijeti temperature i do 34 °C.
Voda
Potrebe kruške za vodom nešto su manje nego kod jabuke, prvenstveno zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla.
Najviše vode potrebno joj je tokom juna i jula, u periodu intenzivnog rasta plodova i mladica.
Tlo
Za uzgoj kruške najpogodnija su dublja i dobro drenirana tla. Odgovaraju joj lakša pjeskovita, ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla.
Tlo bi trebalo biti neutralne do blago kisele reakcije, s pH vrijednošću od 5,5 do 7,0, te bogato humusom i hranjivim materijama.
Izbor sorti
Odabir sorte zavisi od klimatskih i drugih ekoloških uslova, ali i mogućnosti prodaje i plasmana plodova.
Rane sorte mogu se uzgajati u većini područja pogodnih za krušku, ali prednost imaju lokacije na kojima postoji bolja mogućnost prodaje. Na taj način smanjuje se potreba za dugim i skupim transportom.
Najranije sorte obično su osjetljivije na transport i imaju kraći period skladištenja.
Kasne zimske sorte zahtijevaju veći broj sunčanih dana kako bi plodovi postigli dobar kvalitet, pa im više odgovaraju toplija područja. U takvim krajevima posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju, posebno tokom sušnih ljetnih mjeseci.
Sorte srednjeg vremena sazrijevanja mogu se uspješno uzgajati na različitim povoljnim lokacijama.
Izbor uzgojnog oblika
Razmak između redova zavisi od bujnosti podloge i sorte. Kod savremenog uzgoja, uz odgovarajuću voćarsku mehanizaciju, razmak između redova najčešće ne treba biti veći od 3,2 m.
Razmak između sadnica unutar reda također zavisi od sorte, ali je za većinu sorti dovoljan razmak od 1,2 do 1,5 m.
Kod kruške se najčešće koriste uzgojni oblici poput vitkog vretenastog grma i vitkog vretena.
Vrijeme i tehnika sadnje
Za sadnju se prvo iskopa odgovarajuća jama. Sadnica se postavlja približno 3–5 cm od kolca koji služi kao potpora.
Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine oko 5–8 cm, koji se potom lagano nagazi. Nakon toga dodaje se 20–30 kg zrelog stajskog gnoja, a preko njega ponovo sloj zemlje.
Oko sadnice se oblikuje mala udubina ili zdjelica koja pomaže zadržavanju vode nakon zalijevanja.
Sadnicu treba posaditi na približno istoj dubini na kojoj je rasla u rasadniku. Mjesto kalemljenja treba ostati najmanje 10 cm iznad površine tla.
Recenzije
Još nema recenzija.