Savjeti za plastenik: Izrada, sezonsko održavanje i zalijevanje

Savjeti za plastenik koji će Vam olakšati.

Plastenik u vrtu je izuzetno koristan, posebno ako volite sami da uzgajate rasadu za cvijeće i povrće a potrebna vam je dodatna zaštita od hladnoće, vjetra, sunca i kiše. Plastenik je vrlo jednostavno napraviti a mi ćemo vam pomoći ovim projektom. Iako većina baštovana plastenike koristi u rano proljeće sada je pravo vrijeme da ga napravite.

Naravno u njega možete posaditi i povrće koje ćete brati do duboko u zimu. Lokacija za plastenik treba da bude na sunčanom mjestu preko cijelog dana. Kupite kvalitetnu plastičnu foliju, zaštitite drvo i postavite plastenik na unaprijed pripremljen ravan teren.

Kako napraviti plastenik?

U prilogu pogledajte kako izgleda proces izrade plastenika.

Savjeti za plastenik koji će Vam olakšati održavanje u toplim danima

Tokom ljeta, kada je iznadprosječno toplo. Dnevne temperature tokom dana u zaštićenom prostoru su iznad 40°C, a i noćne tek koji stepen ispod 30°C. Ovako visoke temperature nepovoljno utiču na rast i razvoj povrtarskih vrsta. Kako pomoći biljkama, u prvom redu paprikama i paradajzu koji se tokom ljeta najčešće biljne vrste koje se proizvode u zaštićenom prostoru. 
Oštećenja uslijed visokih temperatura manifestiraju se na različitim dijelovima biljaka. Listovi tokom dana klonu. A zbog razgradnje hlorofila mogu poprimiti i smeđu boju dok korijen može prestati rasti. Česta je pojava i odbacivanja cvjetova ili se pak iz oplođenih cvjetova razvijaju deformisani plodovi koji nisu za tržište.

Simptomi nedostatka kalcijuma obično se javljaju na plodovima kada dostignu 1/3 do 2/3 zrelosti. Na plodovima se prvo razvija mrlja svijetlo sive boje koja tamni, prelazi u smeđu i na kraju u crnu boju. Mrlja s vremenom nekrotira.

Međuzavisnosti kalcijuma

To je fiziološki poremećaj povezan s međuzavisnosti kalcijuma, azota i vlage u zemljištu. Tako da je moguće da se simptomi manifestiraju i na plodovima biljaka koje rastu u zemljištima u kojima ima dovoljno kalcijuma. Međutim, kako bi bili sigurni da ima dovoljno kalcijuma i kako bi izbjegli ovu pojavu potrebno je dodavati kalcijum svakih desetak dana. Prihranu kalcijem najbolje je napraviti rano ujutro, odmah nakon svitanja i paziti da biljka ima dovoljno vode kako bi mogla taj kalcijum i usvojiti. Moguća je i primjena kalcijuma folijarno, dakle putem lista.

Uslijed visokih temperatura nerijetko se javljaju i ožegotine na listu, ali i na plodu. Kako bi izbjegli ovu pojavu prvo treba zasjeniti plastenik, ali i paziti da ostavimo dovoljno lisne mase. Tako da pinciranje moramo prilagoditi vremenu uzgoja. U proljeće i jesen paprika se pincira jače dok za pripremu za ljeto ostavlja se više lisne mase. Na zapercima možemo skidati samo cvjetove, a ostavljati listove.

Na paradajzu skidati list samo do etaže koja zrije. Na zapercima skinuti samo vrh, a ostaviti pokoji list. Tako su plodovi zaštićeni od direktnog sunčevog svjetla.

Kako pomoći biljkama pri stresu zbog temperature

Stres izazvan uticajem visokih temperatura možemo smanjiti obaveznim provjetravanjem tokom dana, ali bi bilo dobro da se i tokom mirnih noći ventilacije ne zatvaraju. Zasjenjivanje je već spomenuto i obavezno je tokom ljetnih mjeseci.

Vodni režim i temperaturni stres usko su povezani. Nadzemni dijelovi biljke mogu evapotranspiracijom održati povoljnu temperaturu tkiva. Zato treba paziti da biljke tokom cijelog dana imaju dovoljno vode.

Orošavanjem se mogu postići odlični rezultati u cilju smanjenja temperature i podizanja vlage.

Preživljavanje ovakvih stresnih uslova lakše podnose kalemljene sadnice. Naime, njihov korijen je jače razvijen što omogućuje bolju snabdjevenost vodom pa su time biljke i otpornije na nepovoljne stresne uslove. Takođe, i primjena đubriva na bazi organskih sastojaka (amino-kiselina i peptida) isto može pomoći biljkama da prežive ovakve ekstremne uslove na šta se treba obratiti pažnja.

Savjeti za plastenik i zalivanje povrća u plasteniku

Zalivanje povrća u plasteniku ima određena pravila. Poštivanjem pravila dobija se bolji uzgoj.

Količina vode, vrijeme i način zalivanja zavise od vrste, sorte i načina gajenja i faze rasta. Razlikujemo četiri grupe povrća: povrće koje dobro usvaja vodu i intenzivno je troši (cvekla), koje dobro usvaja vodu i ekonomično je troši (lubenica, tikve, dinja, paradajz, paprika, pasulj, mrkva, peršun), povrće koje slabo usvaja vodu 1 neekonomično je troši (kupusnjače, plavi patlidžan, krastavac, rotkvica, salata, spanać) i vrste koje slabo usvajaju vodu, ali je ekonomično troše (cmi i beli luk).

Najveće potrebe biljaka za vodom su u početnim fazama rasta (period rasada) i u fazi plodonošenja i tada vlažnost zemljišta treba da iznosi 80% PVK, a u ostalim periodima vegetacije 70% PVK. Pri tome, na primer, odrasla biljka paradajza potroši na isparavanje oko 2 litre vode a krastavac oko 3 litre vode.
Potreba povrća za vodom zavisi ne samo od vrste, već i od spoljašnjih uslova.

Savjeti za plastenik i osnovno pravilo za zalivanje povrća

Za gajenje povrća u zaštićenom prostom važi osnovno pravilo da biljci stalno treba obezbedivati dovoljno vode, i to u sloju zemljišta u kojem se razvija korenov sistem. Pri nedostatku vode listovi paradajza pivo dobijaju beo rub, zatim postaju tamnozeleni, malje postaju uspravne. List krastavca je tamnozelen a zatim dobija svetlozelenu boju.

Savjeti za plastenik koji se tiču vremena zalivanja povrća

Vreme zalivanja u bašti moguće je odrediti tzv. vizuelnom metodom. Uzme se zemlja sa 15 do 20 cm dubine i zgnječi čvrsto u mci, pokretima sličnim kao prilikom muže krava. Ako se ne obrazuje gmdva, zemljište je veoma suvo i biljke su oštećene od suše. Ako se obrazuje gmdva, ali nije čvrsta, vreme je za zalivanje, a ako se obrazuje čvrsta gmdva, zemljište je dovoljno vlažno (70-75% PVK). Ako se iz stisnute grudve pojave kapi vode, zemljište je suvišno vlažno i ponovno zalivanje biće potrebno nakon 7-10 dana.

Temperatura vode za zalivanje povrća

Temperatura vode za zalivanje treba da je najmanje 19-20°C, najviše 34— 35°C, a optimalna oko 25°C. Voda mora biti takvih hemijskih osobina koje dozvoljavaju njeno korišćenje za navodnjavanje, bez većih opasnosti od zaslanjivanja. Za navodnjavanje su najpogodniji jutamji časovi, posebno zimi, kada biljka bolje koristi vodu, a isparavanje je slabije i postepeno. Ako je kvalitet vode nepovoljan (mnogo minerala), svake 2-3 godine treba izvršiti ispiranje zemljišta ili promeniti zemljišni supstrat.

Kvalitet vode za zalivanje povrća

Voda za zalivanje mora biti dobrog kvaliteta, a potrebna dnevna količina iznosi prosečno 5 l na metar kvadratni površine zaštićenog prostora. Za male objekte dovoljno je obezbediti burad ili cisteme sa kišnicom, a za veću proizvodnju neophodan je izvor kvalitetne vode. Pre korišćenja kvalitet vode treba ispitati u laboratoriji.

Na osnovu analiza, kvalitet vode (prema FAO, 1985) može biti I kategorije i za nju nema ograničenja upotrebe, voda II kategorije najbolje je da se koristi na lakim, srednje lakim do srednje teškim zemljištima (na težim je neophodan sistem drenaže), i vode III kategorije koje se mogu koristiti na lakim i srednje lakim zemljištima, ali je neophodan sistem drenaže. Za zalivanje se može koristiti atmosferska voda. Kada je krovna konstrukcija čista i oluci ispravni, kišnica (meka voda) je najkvalitetnija voda za zalivanje.

Često se koristi bunarska voda koja može biti suviše hladna i tvrda (ako je bunar dubine do 25 m) ili mlaka do topla ako je bunar dubok (preko 70 m), ali može da sadrži i visoke koncentracije soli (K, Na, Mg, Ca) i tada su nepodesne za direktno korišćenje. Vode iz vodotoka su najčešće povoljne za navodnjavanje, ali ih treba koristiti (kao i ostale) tek posle hemijske analize. U proizvodnji u plastenicima štetne su tvrde vode, odnosno vode sa većom količinom mineralnih materija (nagomilavaju se soli u zemljištu, a na listovima biljaka ostavljaju fleke od soli). Veoma tvrde vode treba omekšati pre korišćenja. To se može uraditi dodavanjem u cistemu kiselog treseta, zatim sumpome kiseline, a najbolje oksalne kiseline (za smanienie 1 dH tvrdoće dodaje se na 1L vode 22,5 mg oksalne kiseline).

Proračun potrebne vode za zalivanje 

Za izračunavanje potrebne količine vode uzima se dnevna potrošnja od 5 l/m2, a za kapacitet bunara (izvora) uzima se njegovo petočasovno korišćenje. Opšta (računska) potrošnja vode je 1,5-2 m3 na kvadratni metar za godinu dana.

Sistem drenaže neophodan je za sve objekte sa srednje teškim i teškim tipovima zemljišta, odnosno za plastenike gde se biljke uzgajaju u prirodnom zemljištu. Drenažni sistem osigurava ispiranje suvišne vode, odnosno ispiranje zemljišta. Cevi se postavljaju na dubinu od 70-120 cm zavisno od tipa zemljišta i na medusobnom rastojanju od 3-6 m. Zemljište se ispira sa povećanom količinom vode (150- 450 l vode na m2, 3-5 puta u trajanju od 5- 8 odnosno 12 sati).

Savjeti za plastenik u zimskom periodu

Dragi ljubitelji prirode i plasteničke proizvodnje nemojte dopustiti da vam snijeg uništi vaš plastenik, vaš mali kutak prirode. U slučaju intenzivnih padavina, preporučujemo da nekoliko puta u toku dana skinete snijeg sa folije Vašeg plastenika ili tunela. Korisni savjeti za plastenik su u nastavku.

Ono što se najčešće, i sa dobrim razlogom, ističe kao glavna prednost imanja plastenika je svakako njihova praktičnost. Pod tim podrazumjevamo da je u pitanju jedna investicija koja samo nastavlja da donosi dobre stvari i rezultate. Imajući u vidu da se plastenici sve češće koriste kao način proizvodnje povrća, ne čudi njihova popularnost i porast upotrebe i kvaliteta.

Možete improvizovati skidač snijega tako što na dužu letvu udarite poprijeko manju letvu praveći tako slovo T. Zatim na nju pričvrsitite obične krpe. S krpom skidate snijeg sa vanjskih strana plastenika nakon čega uđete u unutrašnjost plastenika ili tunela. Onda srednje jakim udarcima (da ne oštetite foliju) razdrmajte snijeg tako da sleti i da siđe sa vrha plastenika i smanji pritisak na noseću šipku ili gredu.

Vrlo važno je da snijeg koji pada pored plastenika odbacite što je dalje moguće. Tako ćete izbjeći stvaranje dodatnog pritisak na donji dio cijevi. Naravno i spriječiti nove padavine koje imaju gdje spustiti svoje pahulje.

Odbranite svoju imovinu, snijeg je prijatelj i nosi nam neophodnu vodu za cijelu godinu. Ukoliko se ne čisti na vrijeme zabolit će vas glava od snijega.

Ukoliko posjedujete agrilnu foliju razvucite je preko zasijanih kultura kako bi ih zaštitili od hladnoće, a ukoliko još niste nista zasijali, prvom prilikom to uradite jer je grijeh da zemlja ne daje plodove.

Bila bi prava šteta da zbog snjega u mjesecu martu ostanete bez vlastitog malog pogona za proizvodnju zdrave hrane i novaca. Zato korisni savjeti za plastenik neka budu Vaš zaštitnik.