Savjeti za vrt koji poboljšavaju psihofizičko zdravlje, garantuje zdraviju prehranu i štedi novac.

Ako nemate komadić zemlje ili balkon, i tegle za cvijeće biti će dovoljne da uzgojite začinske biljke, paradajz, krompir ili jagode.

Brojne studije pokazale su da vrtlarenje ima mjerljiv blagotvoran učinak na fizičko i psihičko zdravlje. Vrtlarenjem možete smanjiti stres, pobijediti depresiju, poboljšati kondiciju, smršati, pa čak i uštedjeti novac.

Za razgibavanje i mršavljenje – vrtlarenje na svježem vazduhu i suncu dobar je trening za tijelo obamrlo od sjedenja. Rad u vrtu osigurava preporučenu količinu tjelesne aktivnosti, a ujedno jača ruke i srce te štiti od osteoporoze. Istraživanje je pokazalo da su osobe koje rade u vrtu aktivne prosječno 12 sati sedmično, što je 30 odsto više od onih koji se time ne bave.

Takođe vrtlarenje čuva mentalno zdravlje, istraživanja pokazuju da aktivnosti povezane s vrtlarenjem ublažavaju depresiju i anksioznost te pomažu u sprečavanju razvoja demencije.

Poboljšava prehranu – ko uzgaja vlastitu hranu skloniji je da jede mnogo više voća i povrća, a ta se sklonost prenosi i na njegovu djecu. Ujedno, lično uzgojena hrana bogatija je vitaminima, antioksidansima i zdravim mineralima i za razliku od većine namirnica iz supermarketa ne obiluje pesticidima i štetnim otrovima.

Savjeti za vrt: Kako pripremiti zemlju za sadnju?

Kako pripremiti zemlju za sadnju? Donosimo odgovor na najčešće postavljeno pitanje.

Kada se počinje sa uzgojem, tlo je najbolje pripremiti sa usitnjavanjem na dubinu od 20-30 cm da bi se na taj način zaštitili organizmi koji u njima žive. Ako se radi o težem tlu, treba ga se dodatno prekopati. Gredice mogu biti određenih oblika, dok položaj treba biti od sjevera prema jugu jer na taj način osigurava najravnomjerniju raspodjelu sunčevog svjetla.

Biljke za klijanje i rast trebaju toplotu, vlagu i kvalitetnu zemlju, jednomjerno vlažno i pognojeno tlo, te da struktura bude usitnjena. Sadnja na gredicama, počinje tek nakon što se u martu ili aprilu tlo dobro osuši. Tu postoji jedna dobra stara izreka:

„Dok nam se vrtna zemlja lijepi za čizme, ne diramo je.“

Na taj način čuvamo strukturu zemlje, jer prevlažno tlo loše reagira na prekopavanje.

Savjeti za vrt: Zamjena za sadnice

Sadnice možemo uzgojiti sami u raznim posudama, sve zavisno o količini sjemena. Tu ne koristimo običnu vrtnu zemlju zbog toga što ona sadrži razne štetne tvari, uzročnike biljnih bolesti, nego koristimo prosijani univerzalni kupovni supstrat koji se pomiješa sa trećinom pijeska kako ne bi bio previše hranjiv.

Savjeti za vrt: Što manje kopanja, to bogatiji vrt!

Tlo ne treba previše prekopavati iz razloga što se unutra nalaze sitne životinjice koje doprinose dodatnom obrađivanju tlu. Zato ih dodatno prekopavanje može uništiti.

Jedan od zadnjih a nimalo važnih savjeta jeste da ne dopustite da se stvara dodatni tvrdi ispucali sloj zemlje koji nastaje nakon duže suše, koji dodatno potiče isušivanje tla tokom ljetnih mjeseci. Zato treba lagano okopavati površinu tla.

Savjeti za vrt: Kako rasaditi povrće u vašem vrtu

Kako rasaditi povrće? Rasad predstavlja mladu biljku u fazi kada ima 4-10 stalnih listova, proizvedenu u zaštićenom prostoru ili otvorenoj leji. Proizvodnjom povrća preko rasada omogućuje se uspješno gajenje toploljubivih vrsta u kontinentalnim uslovima, jer se skraćuje potrebno vrijeme za rast biljke na otvorenom polju.

Pošto se rasad gaji u kontrolisanim uslovima, biljke se optimalno razvijaju. U rasadničkom periodu većina povrtarskih biljaka prolazi prvih četiri do pet etapa organogeneze. Zato od uslova uspijevanja u ovom periodu ne zavisi samo spoljašnji izgled (visina biljke, raspored listova, moćnost i razgranatost korijena) nego i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvijeta i ostvari visok prinos. Gajenjem povrtarskih kultura preko rasada, osim ranijeg dospijevanja, obezbjeđuje se bolje korišćenje površine.

Rasad za svaku vrstu u vreme sadnje mora biti optimalno razvijen, što omogućava brzo obnavljanje korijena i dalji rast biljke. Suviše mlad rasad brzo se ukorenjuje, ali sporije raste, dok suviše star rasad sporije obnavlja korijenov sistem i zbog toga se izvjestan broj listova suši.

Rasad iz saksija i savjeti za vrt

Zbog mogućnosti gubitaka, prilikom gajenja nepikiranog rasada uvek se planira 20-25%, a pikiranog 10-15% biljaka više nego što je potrebno za jedinicu površine.

Rasad povrća se proizvodi najčešće u zaštićenom prostoru a za kasnu proizvodnju na otvorenom polju, može i na otvorenim lejama. Svi oblici zaštićenog prostora pokrivenog plastikom mogu se koristiti za proizvodnju rasada. Rasad u plastenicima se može proizvoditi za potrebe samog proizvođaća, a može se organizovati i tržišna kontinuirana proizvodnja rasada različitih kultura. Najbolji objekti su sa dopunskim zagrijavanjem vazduha i zemljišta sa mogućnošću regulisanja temperature, svjetlosti, vlage i ishrane. U objektima sa grijanjem gaji se rani rasad koji se sadi 60-80 dana poslije nicanja, i najčešće se proizvodi pikiranjem (osim kod krastavaca, dinje, lubenice).

Savjeti za vrt: Objekti za rasad

Objekti bez dopunskog zagrijavanja (tuneli) koriste se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz, a krajem marta i početkom aprila za osjetljive vrste (paprika).

Objekti prekriveni plastičnom folijom koja propušta ultraljubičaste zrake pogodniji su za proizvodnju rasada za otvoreno polje u odnosu na staklenik, jer je rasad bolje prilagođen spoljnim uslovima. Medutim, pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obezbjediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste.

Rasad povrća može biti rani, srednje rani i kasni, zatim rasad “golih žila” i iz saksija i kontejnera.

Rani rasad se presađuje u fazi kotiledona ili prvog pravog lista (pikiranje se može raditi jednom ili dva puta). Pikiranje i presađivanje mladih tek izniklih biljaka znači uštedu energije i prostora za prvih 8-15 dana gajenja rasada. Ovo je najčešći način gajenja rasada za proizvodnju u plastenicima i za ranu proizvodnju u bašti.

Gusti rasad (golih žila) namjenjen je za gajenje najčešće srednje ranog i kasnog povrća na njivi, ređe za gajenje u zaštićenoj bašti.

Rasad iz saksija, hranljivih kocki, “džifi” saksija, kontejnera i plastičnih vreća gaji se sa pikiranjem, ili bez njega. Bez pikiranja se gaje vrste koje ne podnose presađivanje, zatim u tzv. industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog semena.

Savjeti za vrt: Priprema plastenika za proizvodnju rasada

Rasad u plasteniku može se proizvoditi na zemljištu koje pokriva takav objekat ili se na površinu u plasteniku unosi zemljišna smješa. U objektima bez grijanja može se na zemljište unijeti sloj svježeg stajnjaka (30-40 cm). Stajnjak se unosi ravnomjerno u slojevima, raširi i sabije. Kada počne razlaganje i zagrijavanje stajnjaka (puši se) unosi se sloj od 10-15 cm zemljišne smješe. Zemljišna smješa treba da je prethodno sterilisana, najbolje toplom parom (ili se tretiranje insekticidima i fungicidima obavlja unutar objekta). Hemijska dezinfekcija supstrata ili zemlje obavlja se basamid granulatom 60 g/m2 i dazometom.

Proizvodnja rasada

Pri proizvodnji rasada na zemljistu pokrivenom plastikom unosi se 3-5kg zgorelog stajnjaka i 30-100g NPK đubriva (15:15:15) na kvadratni metar ili đubriva kao što je cropcare u količini 50-100 g/m2. Zatim se zemljište obradi na 20-25 cm (da se stajnjak i hranivo izmešaju) i površinski pripremi za setvu. Pre setve veoma je važno formiranje leja za setvu čija širina treba da je 120-150 cm, odnosno takva da omogućuje radove sa staza. Leje se prave u pravcu duže strane objekta.

Gajenje rasada

Pri gajenju rasada u sajcsijama, hranljivim kockama, džifi saksijama i kontejnerima oni se pune kvalitetnom zemljiisnom smešom.
Za ravnu njivsku proizvodnju, kao i za gajenje povrća u plastenicima bez grejanja, rasad se može gajiti u toploj leji. . Kada se podiže nova leja, sve radove: kopanje, trasiranje puta i pravljenje delova za leju treba obaviti u jesen. Petnaest dana pre gajenja očisti se trap od odronjene zemlje, poprave ostali delovi leje i prilazi.

Pri zagrevanju biotermičkim materijalom, u neposrednu blizinu leja dopreme se stajnjak i hranljivi supstrat.

Savjeti za vrt: Kako spriječiti gubljenje toplote?

U trap se stavlja (10-15 cm) izolaciono-drenažni sloj (kukuruzovina, suncokretove stabiljke) koji sprečava gubljenje toplote i upija i zadržava suvišnu vodu u leji. Na ovaj sloj stavlja se sloj stajnjaka debljine od 30-60 cm (februar-mart), izuzetno do 80 cm (januar).

Ako se u leju (a tako se radi i u plasteniku) slaže topao stajnjak (koji se puši), mikroorganizmi su aktivni i razlaganje je u toku. Zato se odmah posle punjenja svaki sloj (20-30 cm) ravnomemo sabija da bi se usporilo razlaganje. Najbolje je da se sabija gaženjem po dasci, koja se postepeno premešta po površini i tako ceo sloj ravno memo sabije, ili se sabija valjkom, što je bitno za ravnomeran rast biljaka.

U hladnom stajnjaku prekidaju se mikrobiološki procesi. Ovakav stajnjak treba lzmešati s toplim i tu mešavinu, dobro “raščešljanu” rastresitu, treba ubaciti odjednom u trap i ne sabijati, a leja se potom zatvori. U toku 4-6 dana ovaj rastresiti stajnjak se zagreje. Tada se leja otvori i stajnjak gaženjem ravnomemo sabija. Na mestima gde je manje sabijen, zbog većeg sadržaja kiseonika, termički procesi su burni, viša je temperatura i biljka se izdužuje. Kasnije se na tom mestu stajnjak slegne, stvara se ulegnuće u kojem se zadržava voda, što dovodi do slabijeg razvoja biljaka.

Posle unošenja stajnjaka postavlja se okvir (utiskivanjem nožice okvira u stajnjak), a zatim se prozori i leja zatvore 3-4 dana, a to se radi i sa plastenikom. Za to vreme proverava se da li se leja greje i da li je zagrevanje ravnomemo.

Savjeti za vrt: Zalijevanje rasada

Zalivanjem toplom vodom stvaraju se potrebna vlaga i početna toplota, kojima se aktivira rad mikroor ganizama. Po površini se sipa negašeni kreč koji oduzima vodu i gasi se, a time istovremeno razvija toplotu. Ako stajnjak nije dovoljno topao, u njemu se mogu rasporediti zagrejane cigle ili topao stajnjak. Ako se koristi goveđi stajnjak, cela njegova površina zalije se krečnim mlekom ili negašenim krečom i tako sprečava razvoj gljiva.

Za leju i plastenike upotrebljava se zemljišna smeša. Za zemljišnu smešu koristi se plodna baštenska zemlja bez korova. To može biti i zemlja sa ledine, koja se tokom leta slaže u gomile i tako do proleća dobije dobru strukturu. Zemlji se dodaje zgoreli stajnjak ili kompost, zatim treset i rečni pesak. Stajnjak poboljšava hranljivu vrednost, a pesak i treset daju rastresitost smeši. Najčešći odnos je 2-3 dela stajnjaka, 2-3 dela zemlje i deo treseta ili peska. Ne treba koristiti zemlju na kojoj su upotrebljeni herbicidi.

Odnosi smeša

Za proizvodnju rasada mogu se koristiti i drugi odnosi smeša: zgoreli stajnjak (50%), zemlja (40%) i strugotina (10%); treset (90%) i govedi stajnjak (10%); treset (80%) i strugotina (20%), ali uz dodatak po kubnom metru smeše 300-400 grama NPK đubriva. Za proizvodnju rasada paradajza, paprike, krastavaca i salate pogodna je smeša sastavljena od 70% slabije razloženog smeđeg treseta i 30% jače razloženog treseta, kao što je treset iz Gaja kod Kovina ili iz Velikog Gradišta. Izuzetno je dobra mešavina navedenih treseta i oplemenjenog zeolita Zeoplanta , u odnosu 80% treseta i 20% “Zeoplanta”.

Čist treset ne treba koristiti jer se zbog njegovih fizičkih svojstava veoma teško reguliše pravilna vlažnost, a često oskudeva u fosforu, što se odražava na rast rasada, posebno paradajza (dobija plavu boju). Kao supstrat se može koristiti smeša glistenjaka i zemlje (1:6—10).

Za gajenje rasada zemljišni sloj treba da bude 10-15 cm. Površina mora biti ravna, jer u svakom ulegnuću nakupljaće se voda i biljke će slabo rasti. Posle unošenja zemljišne smeše objekti se zatvaraju (ostaju zatvoreni 3-4 dana) da bi se zemljište zagrejalo.

Savjeti za vrt: Sjetva ili sadnja

Setva ili sadnja može početi kada se sterilisano ili dezinfikovano zemljište zagreje.

U proizvodnji rasada za setvu treba koristiti veoma kvalitetno seme visoke biološke vrednosti (visoka klijavost i energija klijanja). Seme je neophodno pre setve dezinfikovati preparatima za zaprašivanje kao Što su kaptan, radotiram, tiram.

Osim ovih preparata može se koristiti i kombinacija benlejta (4 g/kg) i radotirama P i temetida P-50 (5 g/kg). Radi sprečavanja virusnih oboljenja seme paprike i paradajza dezinfikuje se potapanjem u 2% rastvor masne sode (NaOH). Seme se potapa 10-20 minuta, a zatim se dobro ispere tekućom vodom i seje. Veoma dobar efekat daje predsetvena obrada semena.

Savjeti za vrt: Vrijeme sjetve

Vreme setve u zaštićenom prostoru odreduje se prema vrsti, vremenu i mestu gajenja, odnosno prema klimatskim uslovima regiona. Setva u proizvodnji rasada može bitu ručna ili mašinska. Za mašinsku setvu koriste se specijalne, uglavnom ručne sejalice ili sejalice za saksije i kontejnere. Ručna setva može biti omaške na celoj površini i u redove. Za setvu omaške važno je da se seme dobro rasporedi po površini. Pri ručnoj setvi u redove markerom se označe redovi i zatim se ručno seje.

Razmak između redova

Razmak između redova je 5-10 cm(zavisno od vrste) a u redu je 1-5 cm. Setva u redove ima prednost jer se seme bolje raspoređuje. Posle setve seme se pokriva slojem sitnog, prosejanog komposta ili zemljišne smeše. Debljina sloja za prekrivanje je od 0,5 cm kod celera, 1,5 cm za papriku, paradajz i plavi patlidžan, a krupno seme kao što su dinja, lubenica, kra- stavac i tikve prekrivaju se slojem od 2,5—3 cm. Da bi biljke brže iznikle, zemljište se preknva folijom. Setva može biti i u sanduke veličine 50x30x5 cm najčešće na rastojanju od 5 cm. Seme se posle setve prekriva zemljišnim supstratom (1-2 cm) a sanduci unose u zaštićenu baštu. Da bi se ubrzalo nicanje sanduci se prekriju plastikom u vidu malog tunela.

Sjetve u saksiji

Setva u saksije, hranljive kocke ili plastične vreće primenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju koren ili koje su osetljive na povredu korenovog sistema. Koren rasada gajenog u saksijama ne ozleđuje se pri sadnji. Koriste se saksije precnika 5-10 cm i većeg za bostan, krastavac i tikve. Za gajenje rasada u zemljišmm saksijama (hranljivim kockama) koristi se mešavina hranljivog supstrata, koja se sabijanjem u specijalnim mašinama ukalupi. Za proizvodnju, osim hranljivih smeša za pikiranje rasada, odnosno za spravljanje hranljivih kocki, mogu se koristiti i ove mešavine: dva dela zemlje, deo treseta i deo peska uz dodatak oko 1-1,5 kg NPK đubriva (15:15:15), ili pak mešavina od tri dela glinovite zemlje, dva dela stajnjaka i jedan deo treseta uz dodatak oko 1,5 kg kompleksnog NPK dubriva na metar kubni. Od kubnog metra mešavine može se dobiti ručnim presovanjem u kalupima, ili mašinski, različit broj saksija.

Veličine saksija

Veličina saksija Broj saksija od1 m3 mešavine
4×4 cm 10.000-12.000
5×5 cm 8.500- 9.500
6×6 cm 6.700- 7.200
7×7 cm 2.250-2.750
8×8 cm 1.600- 1.800
10×10 cm 850-950

Za setvu u saksije, hranljive kocke ili kontejnere, treba koristiti seme visoke biološke vrednosti. Svako seme treba da daje novu biljku i zato se u saksiju seje samo po jedna semenka. Samo izuzetno, kada se sade po dve biljke u kućice, seju se po dve semenke ili ako je loše seme, seje se nekoliko semenki. Posle nicanja izvrši se proređivanje i ostavi željeni broj biljaka.

Savjeti za vrt: Kontejnerska proizvodnja rasada

U svetu postoji veliki broj sistema kontejnerske proizvodnje rasada kao što su “paper pot” sistem, “culto” sistem, sistem sadnje u fazi kotiledona i “speedling” sistem. Zajednička osobina svih ovih kontejnerskih načina proizvodnje rasada je u tome što se seme seje i rasad raste u svom supstratu, koji prožima korenov sistem, i zajedno s tim supstratom se sadi. “speedling” sistem proizvodnje rasada potiče iz SAD i naglo se širi u mnogim evropskim zemljama, pre svega u Italiji, Holandiji, Engleskoj, Madarskoj. Osnovni princip tog metoda proizvodnje rasada je da se proizvodnja obavlja u plastičnim tacnama, podloškama ili pločama sa odeljenim ćelijama. Ćelije su cilindričnog, prizmatičnog ili obrnuto kupastog oblika, prečnika najčešće od 18 do 50 mm. Donji deo ćelijeje otvoren.

Pri proizvodnji rasada tacna se podiže iznad površine zemljišta. Koren ne prorašćuje van ćelije, a zbog dovoljnog priticanja vazduha stimuliše se razvoj bočnih korenova i bolje vezuje supstrat koji nije suviše kompaktan kao kod hranljivih kocki. Punjenje ćelija supstratom, setva piliranog ili običnog semena, pokrivanje semena pokrovnim materijalom, obavljaju se na automatskoj ili poluautomatskoj liniji, mada se može raditi i ručno (za proizvodnju u manjem obimu). Veličina tacni je 60×40 cm, 50×30 cm, ili sličnih dimenzija.

Savjeti za vrt: Sadnja rasada pomoću sadilica

U zavisnosti od dimenzija tacni, broja komora (otvora) broj ćelija se kreće od 500-2000 komada po m2. Sadnja rasada obavlja se pomoću automatskih, poluautomatskih ili običnih sadilica. Za razliku od klasično uzgajanih sadnica ili sadnica gajenih po drugim sistemima, rasad po “speedling” sistemu sadi se nešto ranije, s obzirom na malu zapreminu komora u kojima se nalazi hranljivi supstrat. Ovde treba istaći da pri proizvodnji rasada po tom sistemu hranljivi supstrat mora biti veoma kvalitetan ili se pak mora obezbediti sistem za zalivanje kojim će se unositi i potrebne hranljive materije. Osim kvalitetnog supstrata nužno je obezbediti uređaje za zalivanje sistemom orošavanja.

Karakteristično je za ovaj sistem da proizvodnja rasada traje relativno kratko. Do nicanja, tacne se mogu složiti u paletama.i držati u zagrejanom prostoru bez svetlosti, a kada počne nicanja tacne se šire u plastenicima. Ovim načinom se može postići čak i veća gustina rasada nego pri klasičnoj proizvodnji, što zavisi od izbora tacni i veličine ćelija u njima.

Savjeti za vrt: Šta se sadi, a šta bere u junu?

Juni je mjesec kada završava proljeće i počinje ljeto. Zato se smatra da je on za poljoprivredu prelomni mjesec. Po pravilu, taj je mjesec sunčaniji i topliji od maja, jer mu je srednja mjesečna temperatura zraka za 3-4ºC stupnja viša nego u maju. Ipak, to ne treba zavarati poljoprivrednike jer kiša u junu zna iznenaditi, pa se ovaj, prvi ljetni mjesec, ubraja u najkišovitije. U junu su moguće česte pojave vremenskih nepogoda, poput jakih pljuskova sa grmljavinom praćenom gradom.

Sijanje u junu boranije


Boranije, a posebno njene niske sorte, poznate kao čučavke, ne zahtijevaju pritku. Po pravilu imaju kraći period uzgoja, pa tako od sjetve do prvog branja prođe od 45 do 60 dana.
Posijte je gušće u kućice sa razmakom 40×40 cm sa 7 ili 8 zrna. Tako će biljke biti bliže jedna drugoj i sačuvaće hladovinu i svu potrebnu vlagu. Ako boraniju redovno i pravilno zalivate, možete je brati već od oktobra, kada je i vrijeme da se ostavlja zimnica.
Keleraba
Bijele, crvene ili žute, kelerabe su kupusnjače koje su odlične za gajenje u ljetnjim mjesecima, pogotovo ako u bašti imate mjesta u nekom sjenovitijem dijelu. Od sjetve do branja trebalo bi da prođe oko dva mjeseca.
Može se posijati direktno sjetvom sjemena u lijehu i kasnije razrediti, a može se posijati i sjeme u posudu da bi se dobio rasad, kao i za kupus. Tako se može rasaditi pojedinačno ili se mogu popuniti praznine u vrtu. Ako je ne zalijevate dovoljno, neće da naraste velika, biće ljutkasta, a ponekad i tvrda.

Sijanje u junu paradajza


Sijanje u junu je moguće i za paradajz. On se može sijati direktnom sjetvom u kućice u bašti. Ljetnja sjetva paradajza industrijalca je veoma zahvalna i uvijek uspješna. Na taj način možemo dobiti obilan rod krajem augusta, ali i mogućnost da ostavimo paradajz za zimnicu.
Preporuka za ljetnju sjetvu paradajza su sorte: narvik, heinz, SP109, lova, roker i slične. Ne mora se postavljati kolje, ali ga treba malčirati i održavati bez korova.
Kupus
Bilo koji tip kupusa: bijeli, crveni, kineski kupus, kelj, prokelj, karfiol ili brokoli odličan je izbor za gajenje tokom ljeta. Odaberite sorte kasnijeg tipa. Preporuka je da ga prvo posijete da biste dobili rasad. Od sjetve do rasađivanja potrebno je da prođe oko 20 dana.
Kupus traži dosta prostora, skoro oko 4 biljke po kvadratnom metru. Ova biljka zahtjeva i dobro zalijevanje u početku razvoja. Bere se tek na jesen, ali se može ubirati tokom cijele zime.
Za kiseljenje preporučuje se srpski melez tankih listova i čvrste glavice, ili futoški, bijeli mekši, koji se lako kiseli i dugo opstaje ukiseljen u kaci.

Zelena salata


Salate tipa kristal, lola i romano pogodne su za ljetnju proizvodnju, naravno, uz obavezno i obilno zalivanje. Sjenoviti dio vrta pogodan je za gajenje ovog povrća, mada se on može smjestiti i između već posađenih biljaka koje su dovoljno narasle, kao što je paradajz, bamije, boranija visoka, praziluk i druge.
Sije se direktno iz sjemena, pa se tek onda razređuje, jer se rasad teže prima zbog vrelog sunca, čak i ukoliko ga zalijevate u velikim količinama. Koristite mreže za zasjenu i večernje orošavanje. Salatu možete sijati gusto, a možete je i rezati makazama.
Kukuruz šećerac
Kukuruz šećerac zahtijeva svjetlo mjesto, sa bogatom i dobrom zemljom, uz obilno zalijevanje. Potrebno je da prođe oko 80 do 100 dana od sjetve do branja mladog klipa. Sije se direktno, ali se veoma uspješno može sijati i u male saksije.

Možemo redovno na dvije nedjelje sijati rasad u desetak ili dvadeset saksija po dve ili tri sjmenke i tako tokom cijelog ljeta uživati u mladom kukuruzu šećercu. Pogodan je za zamrzavanje u klipu ili očišćenom zrnu.

Poljoprivredni radovi u povrtnjaku?

Juni je mjesec kada se njeguju u proljeće posijani usjevi. Tada se radi direktna sjetva ili sjetve za proizvodnju rasada jesenjih useva. Osim toga, počinju se brati rane sorte kupusnjača: kelj, kupus, karfiol i koraba. Bere se mladi igrašak za preradu, a vadi se i mladi krompir. Krajem juna beru se rani paradajz, paprika, mahune, tikvice, vadi se luk srebrenjak. Povrće koje još nije spremno za berbu njeguje se, okopava, navodnjava i štiti od bolesti i štetočina. U junu počinje sadnja kupusnjača za zimsku potrošnju.

Kako do dobrog uroda paradajza

Kako brati povrće?

Za utvrđivanje idealnog roka berbe neophodno je iskustvo i znanje. Ukoliko se povrće prerano bere, smanjuje se njegov prinos, ali kvalitet je bolji. Na primjer, to je slučaj kod mahuna, korabe i graška. Suprotan slučaj je kod paradajza gdje zeleni plodovi nisu dobri za jelo.

U velikom gubitku možete biti kada se povrće bere suviše kasno. Recimo, kasno ubrana zelena salata postaje gorka, krastavac požuti i često gorči, grašak otvrdne i postane škrobast, paradajz postaje gnjecav i brzo se kvari. Vrijeme berbe nekih vrsta povrća zavisi i od udaljenosti tržišta. Paradajz za duži prijevoz treba brati poluzrelo, zato što on dozrijeva tokom transporta.

Poljoprivredni radovi u voćnjaku i vinogradu?

Voćari bi u ovom periodu trebali obaviti potpunu zaštitu voćaka od različitih bolesti i štetočina. Tada je važno da se pridržavate rokova prognozne službe za zaštitu bilja. Mnoge vrste voća su na pragu berbe. Za berbu dozrijevaju jagode, trešnje, maline i drugo voće. Zemljište u voćnjaku treba održavati čisto, uklanjati korov, obaviti zelenu rezidbu, njegovati okalemljene mlade voćke.

Juni je idealno vrijeme za formiranje mladog voćnjaka kako bi on dobio željeni oblik. Voćke se prorjeđuju kada je kruna gusta i prilikom njenog oblikovanja pretežno se uklanjaju vodopije odsijecanjem iz osnove, zatim grane koje se ukrštaju, oboljele i slomljene. Starije grane se rijetko potpuno uklanjaju. Orezivanje u toku vegetacije ili zelena rezidba najčešće se primjenjuje kod breskve.

Koje materijale koristiti za malčiranje

U mladom vinogradu uklanjaju se površinske žile i kalemi se na zeleno. Uz zelenu rezidbu trebalo bi vezati lastare za kolje (u mladim vinogradima). U rodnim vinogradima treba napraviti drugu sječu, prorijediti grozdove i bobice za stolne sorte i provući lastare između žica. Ukoliko je potrebno redovno navodnjavajte vinograd.

Poljoprivredni radovi na njivi?

U junu se nastavlja međuredno kultiviranje krompira, kukuruza, soje, suncokreta i drugih usjeva koji do sada nisu prihranjeni ili lošije i slabije izgledaju u odnosu na druge biljke. Sada kreće i sjetva ranih hibrida kukuruza iz grupe zrenja 100, 200 i 300 na površinama koje su možda zahvatile poplave. Siju se sirak i ostali usjevi kraće vegetacije.

U drugoj i trećoj polovini mjeseca, žanju se ozimi ječam i rane sorte uljane repice. Krajem mjeseca počinje žetva pšenice, ječma, raži, zobi i tritikale.

U junu može krenuti sijjanje kukuriza i soje za silažu ili zrno. Kreće zeleno đubrenje stočnog sirka, sudanske trave, stočnog kelja, te graška i mahuna. Valja napomenuti da je sada vrlo važna brzina obavljanja poslova i što ranija postrni sjetva kojom se čuvaju i iskorištavaju rezerve vlage u zemljištu. Ukoliko se ne siju postrni usjevi, strnište treba plitko zaorati na oko 10 centimetara dubine.

Savjeti za vrt: Kako da se izborite sa štetočinama u vašem vrtu

Usred smo sezone rasta i sadnje, i svi vrtlari, imaju neka očekivanja o predivnim cvjetnim izložbama u svom vrtu, kao i povrću i voću, kojih su svi vrtovi puni.Biljke u vrtu privlače razne bube i bolesti, a kako je ovaj ljetnji period i vlažan i sparan, kao takav stvorio je idealno okruženje za štetočine i bolesti bilja. Dobro opće iskustvo u vrtu, uz oprezno održavanje dobar je način za početak. Kada planirate vrt, provjerite je li zemlja na kojoj planirate sadnju i uzgoj bilja dobra, i osigurajte se da obezbijedite sve što je potrebno biljkama, voću i povrću. To će pružiti snažnu bazu za vaše biljke i dati im šanse da budu zdrave.

Ako je potrebno da biljke liječite špricanjem, radite to u ranim jutarnjim satima, ili na toplom danu, u hladno veče. Domaće pripravke uvijek testirajte na jednom dijelu biljke i pričekajte 24 sata, da vidite kakvi će biti rezultati.

Bilo da hranite biljke ili ih njegujete, uvijek koristite preporučene doze, nikada više ili manje, a što se tiče buba i bolesti bilja, tretirajte samo ono područje, kojem je potrebno liječenje.

Bijeli luk kao fungicid i sredstvo protiv insekata

Miksajte nekoliko sitno sjeckanih glavica bijelog luka, 3 šolje vode, 2 kašike ulja od uljane repice i limun. Ostavite preko noći i filtrirajte kroz krpu sutradan. Poprskajte po pogođenim područjima.

Sprej sa sodom bikarbonom

Ovo se može koristiti za liječenje pjega na lišću, kod pepelnice i kao generalni fungicid. Koristite na prvi znak infekcije. Operite vodom svo oštećeno lišće. Pomiješajte 1 kašiku sode bikarbone sa 2 i po kašike biljnog ulja i 3 l  vode. Protresite i dodajte pola kašičice naribanog sapuna od maslinovog ulja (ili maslinovo ulje) i smjesu prebacite u bocu, koja ima raspršivač. Prskajte sva oštećena mjesta. Ponavljajte jednom sedmično, ako je potrebno.

Mlijeko i voda za crne tačke na ružama

Ovaj jednostavni domaći pripravak se sastoji od jednog dijela kravljeg mlijeka i dva dijela vode, i može biti efikasan protiv crnih tačaka, koje uništavaju ruže u našim ponekad toplim, ponekad vlažnim vremenskim uslovima? Naizgled mijenja pH na površini lišća, čineći ga manje osjetljivim na plijesni i druge gljivične infekcije.

Cimet u prahu za mlade sadnice napadnute gljivičnim infekcijama

Ovo je još jedan vrlo jednostavan tretman za one, koji žele zaštititi mlade sadnice, napadnute gljivičnim infekcijama, u njihovoj najugroženijoj fazi. Jednostavno pospite površinu zemljišta s ovim prahom. Ovo je potrebno uraditi samo jednom i neće naškoditi lišću, ako dođe u dodir s njim.

Čaj od kamilice

Kamilica je koncentrovani izvor kalcija, potaša i sumpora. Sumpor je veliki borac protiv gljivica, pa s ovim pripravkom (čaj od kamilice) djeluje kao dobar i siguran fungicid. Napravite količinu čaja od tri kesice čaja od kamilice i ostavite ga da se ohladi 15 minuta. Uspite u bocu s raspršivačem i koristite jednom, kada mlade sadnice počnu da niču.

Nematode

Nematode su sićušna parazitska bića, koja kopaju jazbinu za druga malo veća stvorenja, kao što je vinski žižak. Oni ispuštaju štetne bakterije i uništavaju ih u roku od dan ili dva. Nisu štetni za ljude, kućne ljubimce ili biljke, ali imaju efekta samo, kada je zemlja zagrijana. Avgust i septembar su idealni mjeseci za primjenu. Možete kupiti nematode u obliku praha, rastvoriti ih u vodi i nasprejati pogođena područja.

Prepreke

Puževi golaći i puževi su propast za sve koji imaju vrt. Pokušajte koristiti ostatke zrna kafe i izmrvljenu ljusku od jaja da stvorite grube barijere oko plemenitih biljaka. Ako ste u prilici, postavite bakrene trake oko saksija, jer one daju puževima blagi strujni udar, ako pokušaju da pređu.

Savjeti za vrt: Zaštita od puževa

Većina nas se susrela sa problemom štete koju nanose puževi na proklijalim biljkama u vrtu. To se ponavlja iz sezone u sezonu. Zaštita vrta od puževa je uvijek akutelna.

Rupe u listovima mlade salate i tikvice, oštećene, već poluzrele jagode, rupe na blitvi i sluz koja je vidljiva na stabljikama rajčice slika je koju su zacijelo već vidjele već sve vrtlarice i vrtlari.

Krenuli su!

Uporna napast zvana puževi i ove godine krenula je na mnoge kulture. Vrtlarima muku zadaje i činjenica da pokušano rješenje od prošle godine ne mora nužno djelovati i u novoj sezoni.

Savjeti za zaštitu vrta prirodnim putem

Stoga vam donosimo pregršt savjeta kako vrt zaštititi prirodnim sredstvima od ovih malih napasti.  Kako ih potaknuti da ga što prije napuste.

Riječ je o metodama koje koriste ekološki proizvođači, travari, profesionalni vrtlari, ali i iskusni uzgajivači voća i povrća koji su iskoristili znanje svojih prabaka i pradjedova.

Protiv puževa u vrtu isprobajte slijedeće metode:

1. Zaštita vrta od puževa uz upotrebu pregrada 

Želite li izvrsnu zaštitu od nametnika, posadite vrt u obliku podignutih gredica.

No, ako ste ga već posadili na tlu, od puževa ga možete zaštititi ogradom. Za izradu ograde vam mogu poslužiti stara daska, čvrsta tkanina, komad kartona i drugi materijali.

Stop puževi!

Osim što će spriječiti puževe da dospiju u gredicu, na neke od njih puževi će se i popeti, čime ćete ih lakše ukloniti iz vrta.

2. Mirisna zaštitna ograda 

Uporne nametnike puževe možete otjerati biljkama. Zahvaljujući činjenici da kod nekih biljaka puževi ne vole miris, a kod drugih pak teksturu listova.

Biljke poput kadulje, gorušice, paprati, ricinusa, maka i dragoljuba mirisom će otjerati puževe. Posadite ih u blizini kultura koje želite zaštititi.

Možete ih posaditi i kao prirodnu, ukrasnu ogradu oko cijelog vrta.

Dodatna zaštita od puževa

U gredicu možete staviti i listove ovih biljaka, za dodatnu zaštitu.

Gredice s lisnatim povrćem možete zaštititi tako da oko njih posadite hren, timijan, crveni luk i češnjak, budući da i njihov miris puževe odbija.

Puževi ne vole biljke s dlakavim i sjajnim listovima pa će i one poslužiti kao prirodna zaštita od ovih nametnika.

3. Zaštita vrta od puževa sakupljanjem  

Puževe možete ručno sakupiti i tako ih fizički ukloniti iz svog vrta, rano ujutro ili navečer, kada se hrane.

Ova metoda, nažalost, nije dugotrajna, pa ćete je vrlo često ponavljati.

4. Zaštita vrta od puževa biološkim ostatcima

Okružite li i ispunite gredicu bio otpadom, piljevinom, pepelom, borovim iglicama ili talogom kave, možete spriječiti pojedine vrste puževa da se pogoste vašim voćem i povrćem.

Puževima će smetati njihov osjet na koži, pa će ih izbjegavati.

Morska sol protiv puževa

Ako živite uz more, iskoristite morsku travu – puževi ne vole sol. Plitko je ukopajte u blizini gredice, ali ne preblizu stabljikama, da sol ne našteti uzgajanim kulturama.

Kada se osuši i počne raspadati, zbog svoje teksture bit će još jedan razlog zašto će puževi izbjegavati to područje.

Vrt možete zaštititi i kvalitetnom kremenom zemljom (poznatom i kao dijatomejska zemlja), koju možete posuti oko gredice ili samih biljaka.  Nju pak koristite za suhog vremena, jer je tada djelotvornija.

5. Zaštita vrta od puževa pomoću mamaca

Isprobajte i neke od prirodnih rješenja koje će kao mamci privući neželjene puževe i olakšati vam njihovo uklanjanje iz vrta.

Posadite kadife, puževima je ovo cvijeće omiljena poslastica, pa ih sakupite dok se hrane.

Stavite uz gredice kamenje, osobito oblo, i ujutro ćete ispod njih moći naći puževe.

Gozbom protiv puževa

Napravite im gozbu – u blizini gredica, plitko ukopajte ostatke kore naranče, limuna, salate, jabuke, grejpa i prekrijte materijalom. Puževi će se doći počastiti, a vi ih ujutro sakupite te uklonite.

Ako nemate ostataka voća ili povrća, poslužit će i običan karton. Ostavite ga na tlu, danju će se puževi skriti ispod njega.

6. Zaštita vrta od puževa uz pomoć prirodnih predatora

Pozovite ježa u vrt, osigurajte mu stanište od drveta ili grančica i dopustite mu da vas u zamjenu za gostoprimstvo riješi problema s puževima, kojima se hrani.

Ako imate mogućnosti, u vrt pustite kokoš, patku ili gusku, budući da se one također hrane puževima.

U posljednjih nekoliko godina, osobito je popularna indijska patka trkačica, budući da čini manje štete u odnosu na drugu perad – prilikom potrage za puževima, ne uništava kulture u vrtu.

Puževima se još hrane i ptice slavuj, crvendać, drozd, čvorak, bijela pastirica, trčci, ali i zmije, žabe, kornjače i gušteri.

7. Zaštita vrta od puževa pomoću bakrene žice 

U pojedinim slučajevima, kao prepreka za puževe poslužit će i obična bakrena žica, koju je, u dva sloja, potrebno postaviti kao ogradu oko gredice ili uz same biljke.

Puževi ne vole kontakt s bakrom, a kao jedan od mogućih razloga navodi se reakcija između puževe sluzi i bakra.

Šta raditi u vrtu kada pada kiša?

Kiša je osnovni izvor vode za razvoj biljaka i od nje možemo imati puno koristi. Upravo je pred nama razdoblje sa čestim padavinama koje nas “prisili” da ostajemo u kući i mijenjamo planove vezane uz održavanje vrta i okoliša. No, čak i za vrijeme kišnih dana aktivnosti u vrtu mogu biti zanimljive, ali i korisne za vaše biljke. Navucite kabanicu i gumene čizme i neka vas kiša ne sprječava da uživate u njenim kapljicama u vrtu.

Evo i kako!

  • Uberite salatu. Zahvaljujući hladnom i vlažnom tlu, bit će puna listova i bogata okusom.
  • Nekim biljakama odgovara vlažno tlo za sadnju, kao na primjer metvici, lukovicama ili ružama. Iskoristite kišno vrijeme kako biste rasadili takve biljke.
  • Organizirajte prostor u svom vrtu za sljedeću sezonu! U vlažno ćete tlo lakše zabosti štapiće s imenima biljaka ili žice koje će poduprijeti penjačice.
  • Svakako unesite lončanice i biljke koje ne podnose hladnoću u zatvorenu, topliju prostoriju te ih redovno zalijevajte.
  • Napravite stazice u vrtu kako ne biste hodali po blatu. Koristite kamenčiće, koru od drveta ili daske i osmislite sami svoje praktične puteljke oko biljaka ili do garaže.

Osim što možete biti praktični, možete uključiti maštu i kreativnost te napraviti vlastiti sustav sakupljanja kišnice ili spriječiti eroziju tla s pomoću različitih dekorativnih lanaca.

Da biste ukrasili vrt tijekom kišnih razdoblja, potrebno vam je sljedeće:

  • špaga
  • lanac, posudice, kantice ili češeri u visini oluka
  • veća posuda
  • oblo kamenje
  1. Ispod oluka poredajte kamenje ili kamene ploče na tlo te pričvrstite špagu na otvor oluka.
  2. Na kamene ploče stavite posudu u koju ste poslagali oblo kamenje. Neka kamenje prekrije otprilike 2/3 posude.
  3. Pričvrstite lanac na oluk i posudu i uživajte u prekrasnom prizoru.

Kada se kiša počne slijevati s oluka prijanjat će uz lanac i puniti posudu. Sito od kamenja omogućit će da se kišnica polako prelijeva iz posude te će tako spriječiti erozija tla. Ovaj praktičan način zaštite Vašeg vrta ujedno je ukras koji će privlačiti poglede. Bez obzira na vremensku prognozu, uvijek u prirodi pronađite inspiraciju i uživajte u njenoj ljepoti.

Ekološkim sredstvima do zdravog vrta

Želite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne želite tretirati štetnim kemijskim sredstvima? Razbijate glavu misleći kako zaštiti biljke prirodnim putem?Vaše biljke možete zaštititi i izliječiti biološkim sredstvima zaštite.

Pesticidi – opasnost za zdravlje i okoliš

Svjesni smo činjenice da kemijska sredstva zagađuju okoliš, površinske i podzemne vode te imaju vrlo štetan utjecaj kako na čovjeka tako i na cjelokupan biljni i životinjski svijet.

Korištenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i miješamo se u zakone prirode. Biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo to mi učiniti za nju.

Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ako želimo imati bilo kakav urod.

Zaštita od štetočina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za čovjeka, prirodu i životinje, definitivno je manje opasna.

No, to ne znači da trebate eliminirati sve štetočine, jer i one su dio prirodne ravnoteže.

Ekološka zaštita biljaka

U ekološkoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehaničkim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraženo bilje i voćke redovito odstranjujemo.

Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.

U borbi protiv štetočina može pomoći prirodni suživot između nekih biljaka – ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se one bolje štite od nametnika.

Na primjer, sadnja mrkve uz luk štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica.

Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da postoje 3 grupe  biljaka koje možete koristiti za zaštitu vašeg vrta:

Biljke koje ubrzavaju rastobogaćuju i gnoje tlo:

  • kopriva
  • gavez
  • sjeme i cvijet komorača
  • volovski jezik
  • mladice i lišće paradajza
  • lišće cikle

Biljke koje djeluju protiv nametnika:

  • kopriva
  • hrastov list skupljen ujesen
  • list rabarbare
  • vratić
  • neem
  • list bazge
  • ljupčac
  • pelin
  • kamilica
  • i sve biljke koje sadrže mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lišće…)

Biljke koje sprečavaju bolesti:

  • preslica
  • brezov list skupljen u jesen
  • paprat
  • orlovska paprat
  • češnjak
  • poriluk
  • luk

Sve navedene biljke možete koristiti svježe ili osušene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunčanim mjestima i  po sunčanom vremenu.

Usitnite ih i sušite  na čistom, provjetrenom  i sjenovitom mjestu.

Najbolje ih je  prostrijeti  u tankom sloju na pocinčanu mrežu i povremeno ih okretati.

Osušene biljke čuvajte u platnenim vrećama ili u  drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo

Koristite biljke iz prve grupe kao tekuće gnojivo da biste aktivirali život u tlu.

Biljke usitnite  i stavite ih u  drvene  ili  glinene posude, može i plastične, ali nikako metalne.

Napunite posudu  do pola i nalijte do vrha kišnicu ili vodu iz rijeke  ili  jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra.

Posude  stavite na sunce, pokrijte mrežicom ili daščicama i dvaput dnevno promiješajte.

Kada se tekućina počne pjeniti ubacite 1 šaku kamenog brašna (na 10 litara vode), da spriječite neugodne mirise.

Nakon 3-4 dana sunčanog vremena, gnojnica je gotova  (kad se  više  ne pjeni).

Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeđenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povrće.

2. Spriječite nametnike

Biljke iz druge grupe usitnite i namačite u kišnici  1-3  dana, procijedite  i  njima prskajte povrćei voće.

Ovaj pripravak trebate  primijeniti prije nego započne fermentacija, znači prije nego se na površini pojavi pjena.

3. Zaštitite od bolesti

Biljke iz treće grupe 24 sata namačite u kišnici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!

Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova.

Ako u vašem vrtu ne vlada  prirodna ravnoteža, mogu  se  pojaviti razne štetočine i  bolesti koje vam mogu uništiti urod.

Savjeti za vrt: Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih ušiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih ušiju je kopriva.

U 10 l vode, najbolje kišnice, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 – 200 g suhih.

Ostavite pokriveno 24 sata, ne držite duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata.

Procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.

Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača.

Sredstvo od preslice protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlažnim staništima, pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.

Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke.

Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe.

500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.

Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti

Lisne uši znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlakše ćemo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili čubar.

Lisne uši možete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu.

Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.

Ostavite pelin da se namače u vodi 2 – 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

Tekuće gnojivo od koprive

Plastičnu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.

Posudu prekrijte mrežicom, dva puta dnevno promiješajte tekućinu.

Kada se tekućina počne pjeniti, dodajte šaku kamenog brašna kako biste neutralizirali neugodan miris.

Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekuće gnojivo od listova gaveza

Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.

Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive.

Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj.

Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.

Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

Što još može pomoći

Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.

Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen.

Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica.

Leptira kupusara najbolje ćete otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

Savjeti za vrt: Korisne životinje – pomagači u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve životinje. Nisu nam sve životinje neprijatelji.

Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane.

Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.

Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju.

Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo.

Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati „malu  baru” i zasaditi vodeno  bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od  puževa  biti  puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?

Da biste privukli i zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku.

Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.

Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.

U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

Najčešći nametnici i kako ih se riješiti

LISNE UŠI

To su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje.

Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima – lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.

Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice.

Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kiša.

Ako lisne uši jako napadaju neku biljku  to  je  znak  da  je  poremećena  njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.

Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke možete saditi među druge biljke da biste ih zaštitili od  ušiju.

Na primjer, sadite salatu i bob među jagode. Uši  će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.

Savjeti za vrt i borba sa puževima

Puževi su česti neželjeni gosti u našem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje.

Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće.

Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu.

Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke.

Puževa se možete riješiti uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ne vole talog kave, jer je u većoj koncentraciji otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podiže kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše.

Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.

ROVAC

Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ćete ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu.

Savjeti za vrt i borbu sa krticama

Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.

Krticu ćete najlakše otjerati ako u  tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše.

Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Naučili ste kako prirodnim putem zaštititi biljke. Prirodna zaštita neće svaki put biti tako efikasna kao kemijska.

Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to vaš doprinos očuvanju okoliša, a prvenstveno vašeg zdravlja.

Savjeti za vrt: Kako napraviti dobar kompost?

Kao i većina organskih baštenskih pojmova, proizvodnja komposta može biti nešto sporno. Neki vrtlari imaju posebno zanje o tome šta treba biti sadržano u kompostu, kako bi on bio što kvalitetniji. Ovo su savjeti za dobar kompost.

MEĐUTIM, svi se slažu u jednome: krajnji rezultat bi trebao biti crni i mrvljivi kompost s ugodnim, zemljanim mirisom.

Ako se odlučite za pravljenje komposta i korištenje istog (a nadamo se da hoćete) , savjetujemo vam da imate otvoren um i eksperimentišete što više, uzimajući u obzir ono što se pokazalo najboljim za vašu baštu i sredinu u kojoj živite, odnosno klimatske uslove.

1. Savjeti za vrt: Odaberite dobro mjesto.

Odaberite neko dobro vanjsko mjesto gdje ćete čuvati kompost sa jednostavnim pristupom do vašeg doma i bašte. Kompost može biti nagomilan na zemlji ili biti smješten u kantama za smeće, ili nečemu jednostavnijem ili složenijem u ovisnosti od vaših želja i potreba. Naš prijedlog bi bio da napravite npr. kutije od drvenih letvica s prostorom između njih, koji će služiti za dobro prozračivanje.

2. Držite kompost pokrivenim.

Jedno od važnih pravila. Prije svega zbog privlačenja topline. Dok se samostalno razgrađuje u bilo kojem okruženju, toplina će ubrzati proces. Kako bi privukli toplinu na vaš kompost, koristite veliki teški komad crne plastike.

3. Držite ga vlažnim.

Vlaga će pomoći ubrzati razgradnju. Kada je kompost na suhoj strani, potrebno ga je povremeno vlažiti. Dobar kompost ne miriše loše. Trebao bi imati lijep, zemljani miris. Ako je hrpa vašeg komposta previše mokra, počeće mirisati na trulež. Ipak, može vam ponekad trebati i više vremena da dostignete pravu količinu vlage za vaš kompost.

4. Vagajte ga.

Ovo je još jedan način da se kompost brže razgrađuje. Težina čini čestice komposta kompaktnim, držeći ih u bliskom kontaktu s bakterijom, koja pogoduje cijelom procesu proizvodnje komposta. Možete koristiti betonske blokove tako što ih posložite na vrhu hrpe.

5. Često razgrnite kompost.

Razgrtanje komposta pomaže da se provjetri mješavina i čuva kompost da ne postane previše zbijen ispod utega. Pomaže da se kombiniraju stariji, razgrađeni dijelovi sa svježijim, manje raspadnutim dijelovima da bi se dobila što homogenija smjesa. Radite ovo onoliko često koliko smatrate ili osjetite da je potrebno.Dosljednost bi trebala biti ključ uspjeha, MEĐUTIM – možete ga razgrnuti jednom ili dva puta mjesečno ili koliko vam puta odgovara.

6. Obratite pažnju na dobru kombinaciju.

Mješavina sljedećih sastojaka je savršena za dobar kompost: svježe pokošena trava ili svježe iščupan korov, koji  nije završio u sjemenu (ovi se smatraju “zelenim” komadima); lišće; i kuhinjski otpaci – poput povrća, vrećica čaja, taloga kafe, i ljuske od jaja.

Savjeti za vrt: Dobar kompost i šta izbjegavati?

S druge strane, izbjegavajte svom kompostu dodavati slijedeće sastojke: mast, ostatke mesa, kemijski tretirane komade trave, ili pseći ili mačji izmet.


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana.