Uzgoj malina i kupina je izuzetno popularno u BiH jer ih nije teško uzgojiti. Zauzimaju malo prostora i donose redoviti prinos svake godine. Stoga se često vrlo rado sade u male obiteljske vrtove, tim više jer je ovo voće najbolje svježe ubrano i brzo propada nakon branja, pa ono iz dućana nije nikad tako ukusno kao svježe ubrano.
Malina (Rubus idaeus) i kupina (Rubus spp.) u svjetskoj poljoprivrednoj praksi predstavljaju dvije ekonomski izuzetno vrijedne vrste voćaka. Takođe, ove kulture su veoma dobro prilagođene za uspješan uzgoj, spram agro-klimatskim uslova kojima se odlikuje Bosna i Hercegovina. Iako je njihova trenutna proizvodnja u BiH obimom mala, naša zemlja posjeduje izuzetne mogućnosti za ekspanzijom proizvodnje istih, kako za domaće, tako i za inostrano tržište, i to bez obzira dali se radilo o stonom voću, zamrznutim plodovima, ili pak njihovim prerađevinama (sokovi, džemovi i dr.).
Par razloga za mali uzgoj malina i kupina
Mnogobrojni su razlozi za nisku produkciju plodova ovih kultura, a između ostalih posebno se izdvajaju:
Niska otkupna cijena plodovaNiska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolističkog pristupa domaćih prerađivačkih kapaciteta. U BiH 90% od ukupne proizvodnje, posebno maline, namjenjeno je hladnjačama. Ovakav pristup ogleda se u tome što bosanskohercegovački kupac još uvijek nema u tolikom obimu pristup za kupovini svježih plodova, s jedne strane, te neadekvatna ambalaža i kvalitet plodova koji se kao svježi nude na tržištu od stranih proizvođača, s druge strane, te je i on sam ograničen samo na domaće tržište. Iz ovog razloga većina proizvođača se orjentiše ka domaćim hladnjačama, kojih je u našoj zemlji još uvijek nedovoljan broj, te istim isporučuju robu po prilično niskim cijenama. Ovdje je važno napomenuti da se značajna ekonomska dobit za proizvođača voća može
ostvariti, u pravilu, ukoliko se roba koju nudi, proda kao stolna.
Nizak tehnološki nivo u proizvodnji utiče na uzgoj malina i kupina
Nizak tehnološki nivo u proizvodnji. Ovdje se prije svega, kod maline posebno, misli na veoma siromašan sortiment, obzirom da 95% ukupne proizvodnje u BiH predstavlja sorta Wilamette, a kod kupine, sorta Tornfree. Takođe, nedostatak rasladnih objekata za adekvatno skladištenje plodova do momenta isporuke tržištu, ovom problemu daje posebnu dimenziju. Dakle, prisutnost svježih plodova npr. maline na tržištu samo tokom kraćeg perioda godine u kojem se javi i maksimalna produkcija drugog voća, uz egzistiranje neadekvatnih uslova čuvanja, dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjači. Još jedan faktor koji ima bitan uticaj u proizvodnji maline i kupine, koji se inače na isti način odnosi i spram svih ostalih vrsta iz grupe jagodastog voća je usitnjeni posjed, pri čemu su budući proizvođači rijetko u poziciji za donošenje pozitivne odluke u smislu zasnivanja novih zasada na većim površinama. Iako je proizvodnja maline i kupine obzirom na klimatske i zemljišne uslove koje posjeduje BiH, sigurna i povoljna, te omogućuje zavidne prinose, te prema tome i ekonomske rezultate, obično se novopodignuti zasadi ovih kultura zasnivaju na površinama 1-2 dunuma. Ovdje je važno napomenuti da je površina novopodignutog
zasada od 2 dunuma, generalno donja granica ekonomske isplativosti u proizvodnji jagodastog voća, dok zasadi zasnovani na manjim zemljišnim površinama, u ekonomskom smislu predstavljaju amaterski pristup.
Uzgoj malina i kupina u BiH suočen je sa ogromnim problemima kada su u pitanju bolesti i štetočine
Pojava bolesti i štetočina. Posljednjih godina uzgoj maline u BiH suočen je sa ogromnim problemima kada su u pitanju bolesti i štetočine. Neadekvatan sadni materijal, osjetljivost sorte, nepravilno odabrana
parcela, godina sa obimnom količinom padavina, neki su od često pominjanih razloga za masovnu pojavu sušenja zasada maline. Ova pojava posebno je izražena u Istočnoj Bosni, gdje se farmeri sve manje opredjeljuju za ovakvu vrstu proizvodnje. Rješenje ovog problema, uz uređeniju zdravstvene ispravnosti sadnog materijala, ogleda se i u
uvođenju novih kultivara maline otpornih prema pomenutim, posebno patološkim pojavama, kako bi se i ovako mala produkcija održala, a naravno u narednom periodu razvijala u pozitivnom smislu.
Razvoj tržišta stolnog voća je važan segement kada je u pitanju uzgoj malina i kupina
Razvoj tržišta stolnog voća, u dopuni sa prerađivačkom industrijom takođe, veoma je važan segment za realizaciju maksimuma proizvodnje navedenih kultura, koji omogućuje stabilan profit farmeru. Dugoročni razvoj tržišta stolnog voća i prerađivačkih kapaciteta za preradu maline i kupine zahtijevat će kontinuirana poboljšanja u proizvodnji, te tehnologijama postupaka nakon berbe, a sve vezano za produženjem perioda plodonošenja, uz uvođenje novih kultivara, te korištenje različitih savremenih zaštitnih struktura. Prinos maline i kupine od dvije tone po dunumu plodova namjenjenih svježoj potrošnji predstavlja minimum koji se može realizovati primjenom propisanih tehnologija uzgoja.
Pomološka klasifikacija svrstava malinu i kupinu u grupu jagodastog voća, u kojoj zauzimaju drugo i treće mjesto, odmah iza jagode. Ako se uzmu u obzir njihove biološke karakteristike, ekološki i tehničko-tehnološki zahtjevi, polivelentnost u pogledu upotrebe plodova, mogućnost plasmana za naša voćarska područja, maline i kupine predstavljaju najperspektivnije vrste iz grupe jagodastog voća. Uzgoj malina i kupina je dobra biznis ideja za sve one koji imaju dovoljno zemlje.
Prednost malina i kupina u odnosu na druge voćke
Prednost malina i kupina u odnosu na druge voćke se uglavnom ogledaju u slijedećem:
– uzgoj malina i kupina moguć i na slabijim zemljištima,
– nisu zahtjevne u pogledu klimatskih uslova,
– brzo stupaju na rod i daju redovne prinose,
– možda za područje BiH i najbitnije omogućavaju brz obrt kapitala,
– rizik u proizvodnji je mali,
– uzgoj malina i kupina je jednostavna tehnologija,
– intenzivno su radne kulture i omogućuju angažovanje i fizički slabije radne snage (žene, djeca, starije osobe i invalidna lica),
– daju plodove izuzetne hranljive vrijednosti. Osim toga plodovi imaju dijetalni, kao i profilaktički značaj. U sebi sadrže: šećere, kiseline,
mineralnematerije, pektinske materije, celulozu, bjelančevine, masnematerije i vitamine. Posjeduju i ljekovita svojstva (plodovi maline imaju antikancerogeno djelovanje),
– odlikuju se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova, čime se omogućuje poželjan raspored radne snage,
– tražen su proizvod na tržištu, bilo kao stono voće, ili kao sirovina za čitav niz prerađevina.
Berba i skladištenje
Malina dozrijeva krajem lipnja ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od lože i ne gnječi se. Ako je plod namijenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakoga drugoga ili trećega dana i pakira u posebnu ambalažu. Za čuvanje, najprikladnije su hladnjače u kojima je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost zraka od 80-95 %.
0 Comments